← Nazad na početnu

Buchla i Moog – Istočna i Zapadna obala
modularne filozofije

Avgust 2025 • ~12 min čitanja • muzika

"Instrument nije samo alat – on oblikuje način na koji mislimo muziku." Ova misao me je proganjala dok sam istraživao istoriju modularnih sintisajzera. Buchla i Moog nisu samo napravili instrumente – stvorili su dve filozofije koje su obeležile elektronsku muziku.

Uvod – Dva kontinenta u svetu sinteze

U svetu modularnih sintisajzera, dva imena stoje kao osnivači modernog zvučnog pejzaža: Robert Moog i Don Buchla.

Iako su obojica počeli šezdesetih godina u Sjedinjenim Državama, njihovi pristupi nisu mogli biti različitiji. Ono što u geografiji deli kontinente, u muzici je stvorilo dve filozofije sinteze – istočnu obalu i zapadnu obalu.

Ove škole nisu samo tehničke; one su kulturne i estetske paradigme. Istočna obala (Moog) je bila usmerena na muziku kao strukturu i harmoniju, dok je zapadna obala (Buchla) bila fokusirana na zvuk kao fenomen i eksperiment.

Robert Moog i Istočna obala – Muzika iz harmonije

Robert Moog, inženjer i muzičar, razvio je svoj prvi komercijalni modularni sistem 1964. godine. Njegova vizija bila je da elektronski instrumenti budu nastavak tradicionalnih muzičkih instrumenata – sa klavijaturama, temperovanim skalama i standardnom muzičkom notacijom.

Karakteristike istočne obale:

Moogov pristup je doneo modularnu sintezu u pop i progresivni rok – Wendy Carlos sa Switched-On Bach, Keith Emerson, Yes, Kraftwerk – svi su se oslanjali na taj „muzički" pristup sintezi.

Don Buchla i Zapadna obala – Zvuk iz eksperimenata

Don Buchla, razvijajući svoj Buchla 100 Series 1963–64. u San Francisku, krenuo je suprotnim putem. Za njega, elektronska muzika nije trebala da imitira tradicionalne instrumente – ona je trebalo da otkrije nove zvukove i nove načine interakcije.

Karakteristike zapadne obale:

Buchla je bio blizak eksperimentalnoj i avangardnoj sceni – Morton Subotnick (Silver Apples of the Moon), Suzanne Ciani, akademski studiji elektroakustike.

Istočna vs. Zapadna obala – više od geografije

Razlike se mogu svesti na filozofske paradigme:

Tehnički, razlike su bile i u kontrolnom naponu (linearni vs. eksponencijalni), u interfejsima (klavijatura vs. touchplate kontroleri), pa čak i u boji zvuka (Moog filteri topli i puni, Buchla wavefolderi i LPG-ovi svetli i kompleksni).

Istorija modulara – od laboratorija do pozornice

1960-e:

1970-e:

1980-e:

1990–2000-e:

Moderna epoha – Sint i modular danas

Danas, filozofija Buchle i Mooga nije vezana samo za originalne instrumente – ona živi kroz:

Muzičari sada slobodno biraju filozofiju ili ih kombinuju: Moog filter sa Buchla wavefolderom, sekvencer koji kontroliše subtraktivni sint, granularni modul u sistemu sa klavijaturom.

Filozofska perspektiva – Instrument kao način mišljenja

Ono što čini priču o Buchli i Moogu filozofski relevantnom jeste činjenica da instrument nije samo alat – on oblikuje način na koji mislimo muziku.

Kao što Hannah Arendt kaže da alat određuje oblik delovanja, tako i modularni sint određuje strukturu kreativnog procesa.

U tom smislu, izbor između istočne i zapadne obale nije tehničko, već estetsko i ideološko opredeljenje.

Zaključak – Dve obale, jedno more zvuka

Buchla i Moog su stvorili dva sveta modularne sinteze, ali danas ti svetovi više nisu razdvojeni.

Ipak, njihova filozofija ostaje – istočna obala nas podseća na vrednost strukture i tradicije, zapadna na moć slobode i eksperimenta.

U savremenoj muzici, najveći izazov nije izabrati „koja obala je bolja", već znati kada i kako ploviti od jedne do druge, praveći sopstvenu mapu zvuka.

— Boroman, Avgust 2025